Prezentacija Čarobnog sela, 02.3.2012. u 12h na UF

Poštovani,

Zadovoljstvo nam je da Vas pozovemo da prisustvujete prezentaciji projekta „Čarobno selo“ koji finansira UNICEF u okviru Zajedničkog programa Ujedinjenih nacija „Održivi turizam u funkciji ruralnog razvoja“. Prezentacija će se održi u prostorijama Učiteljskog fakulteta u Beogradu, 02. marta 2012. sa početkom u 12 sati, a činiće je dva dela, i to:

Prvi deo: Prezentacija projekta „Čarobno selo“ (saradnici, studenti, učitelji, vaspitači)

Drugi deo: Metodičke radionice (studenti treće i četvrte godine Učiteljskog fakulteta)

Prvi deo: 12.00-13.30

 Predstavnik UF u Beogradu,  Pozdravna reč

 Željana Radojičić Lukić, rukovodilac projekta Čarobno selo, Pozdravna reč

 Katarina Čarapić, predsednik UG Kreativa, Prezentacija projekta „Čarobno selo“

 mr Karlo Puškarica, MERR, Okvir zajedničkog programa UN „Održivi turizam u službi ruralnog razvoja“

 dr Steve A. Quarrie, Visiting Professor, Newcastle University, „Čarobno selo“ kao model za razvoj ruralne Srbije

 dr Kristina Kujundžić, TOS, Turistička ponuda dečjeg obrazovnog turizma

 Vera Jovanović, koordinator projekta, UNICEF, Dečji obrazovni turizam

 Iva Eraković, sekreatar Prijatelji dece Srbije, Pogled na Čarobno selo

 mr Aleksandra Šarković, urednik RTS, Mediji u obrazovanju i seoskom miljeu

 Insert iz emisije RTS 2, „Opstanak srpskog sela“

 dr Sofija Pekić, Poljoprivredni fakultet, Uloga malih seoskih škola

 Andrijana Šikl, doktorant UF, Analiza postojeće rekreativne nastave

 Milena Vićević. Regionalni centar za profesionalni razvoj Užice, „Čarobno selo“ kao inovativni model nastave u prirodi

2. deo: 13.30-15.30

Radionice će biti usmerene na praktične primere inovativnih modela u pripremanju, organizaciji i realizaciji nastave pojedinih obaveznih predmeta putem četiri različite grupe. Studenti se za radionice opredeljuju prema svojim ličnim afinitetetima.

Rad po grupama

Prva grupa: Obrada poetskog teksta putem aktivnog i ambijentalnog učenja, Katarina Čarapić, profesor srpskog jezika iz Mionice i Olivera Petrović, pedagog iz Ljiga

Druga grupa: Obrada životnih staništa putem istraživačke nastave i ambijentalnog učenja, Andrijana Šikl,  doktorant UF u Beogradu

Treća grupa: Značaj praktične primene matematike, Milena Vićević, koordinator RCU i Željana Radojičić, učitelj iz Banje Vrujci

Četvrta grupa: Značaj kreativnosti u nastavi likovne kulture, Ivona Popović, učitelj iz Sremske Mitrovice i Zorica Berar, vaspitač iz Vilova

Završna reč-plenarno (za studente)

  • Milena Vićević, koordinator RCU
  • Andrijana Šikl, doktorant UF
  • Katarina Čarapić, profesor srpskog jezika i književnosti
  • Ivona Popović, profesor razredne nastave
  • Zorica Berar, diplomirani master-vaspitač
  • Olivera Petrović, pedagog
  • Željana Radojičić Lukić, diplomirani master-učitelj

Sa nadom da ćete se odazvati našem pozivu i na taj način dati svoj doprinos afirmaciji i popularisanju dečjeg obrazovnog turizma, prijateljski Vas pozdravljamo.

Rukovodilac projekta Željana Radojičić Lukić

ВАСКРС У ВРУЈЦИМА

 

Из Мионице, к’о из кадионице

Молитва и тамјан блаже,

Васкршња јаја као бомбонице

Веру у нама снаже.

Хиљаде ручица у Врујце хрли

Пред цркву Марије Огњене,

Док их блаженство крепи и грли

Да славе претке своје и њене.

У једном колу Србија цела,

К’о шаре на женској ношњи,

Птичији цвркут из сваког села

Пада на децу са крошњи.

Април пун сунца к’о шљива сува

Трепери понад кућа,

Са цркве звоно тајну чува

Христовог васкрснућа.

Од песме дечје и чистоте,

Љубав је вера и спас,

А слаткоречје, Теби животе,

Плету у један клас.

Тоде Николетић, дечји писац

Dopuna vaskršnjeg konkursa

UG „KREATIVA-KREATIVNO OBRAZOVANjE“

objavljuje dopunu

VASKRŠNjEG NAGRADNOG KONKURSA

povodom

8. smotre dečjeg stvaralaštva  „DEČJI VASKRŠNjI SABOR“

Banja Vrujci, 16-17. april 2012.

Na insistiranje i molbu velikog broja vaspitača, odlučili smo da ovog osmog „Dečjeg vaskršnjeg sabora“ ugostimo i najmlađu populaciju u okviru nove vaskršnje aktivnosti „Moja prva vaskršnja čarolija“.

Pozivamo vrtiće, vaspitače i roditelje da sa svojim mališanima uzmu učešće i pošalju radove za najbolji predškolski likovni rad na temu VASKRŠNjA ČAROLIJA!

• Likovni radovi mogu da budu rađeni na bilo kojem formatu, na podlozi i u tehnici po izboru vaspitača.

• Svaka predškolska ustanova može  poslati najviše  po tri likovna  rada.

• Svi radovi  treba da sadrže punu adresu i kontakt telefon autora, ime vaspitača, e-mail predškolske ustanove, kontakt telefon i e-mail vaspitača, broj faha predškolske ustanove (radovi sa nepotpunim, nečitkim podacima i bez kontakt telefona roditelja deteta i  vaspitača neće se vrednovati). •

Za decu koja su osvojila nagrade treba obezbediti saglasnost roditelja da mogu dva dana sa svojim vaspitačem  učestvovati na Saboru.

• Za decu i vaspitače obezbeđen je smeštaj i ishrana.

• Najuspešniji likovni autori biće blagovremeno obavešteni i pozvani da učestvuju  na 8. Dečjem vaskršnjem saboru u okviru aktivnosti „Moja prva vaskršnja čarolija“ u kojoj će učestvoavti samo nekoliko najuspešnijih dečaka i devojčica uzrasta do 6 godina. Sve  radove slati najkasnije do 16. marta 2012. na adresu:

NVO „Kreativa“, za konkurs ,,DEČIJI VASKRŠNjI SABOR” (Moja prva vaskršnja čarolija)

Banja Vrujci bb, 14243 Gornja Toplica

Dodatne informacije: UG Kreativa, 064.395.5120, 063.691.596,

Autor smotre,  014.66.102 i 063.394.251

Web. www.kreativnoobrazovanje.co.rs , www.carobnoselo.co.rs

e-mail:  decjivaskrsnjisabor8@gmail.com, ugkreativa@gmail.com

VIDIMO SE U BANjI VRUJCI NA 8. DEČJEM VASKRŠNjEM SABORU

Obrazovni turizam zasnovan na koncepciji aktivnog učenja, Sajam turizma 24.2.2012.

Poštovani,

Zadovoljstvo mi je da Vas pozovem na celodnevni program predstavljanja obrazovnih programa dečjeg i omladinskog turizma, kao i lokacija na kojima će se oni sprovoditi.

Prezentacije, organizovane u saradnji Turističke organizacije Srbije i Zajedničkog programa Ujedinjenih nacija “Održivi turizam u funkciji ruralnog razvoja” održavade se u okviru beogradskog Međunarodnog sajma turizma na TOS-ovom štandu ruralnog turizma u hali 4 u petak, 24. februra 2012. godine, sa početkom u 10h.

U okviru svoje sajamske prezentacije, pet od šest projekata odabranih u okviru Konkursa za diversifikaciju ruralne ekonomije kroz turizam, raspisanog u okviru Zajedničkog programa na temu “Održivi turizam u funkciji ruralnog razvoja”, a na temu “Obrazovni turizam zasnovan na koncepciji aktivnog učenja” prikazaće deo aktivnosti koje će od ove godine biti dostupne deci predškolskog i školskog uzrasta u raznim krajevima zemlje. Kroz raznovrsne radionice koje će biti održane na Sajmu turizma prikazaće se deo obrazovnih aktivnosti dostupnih deci na 5 lokacija u Srbiji. Svoje aktivnosti predstaviće predstavnici sledećih projekata:

  1. Banatsko šarenilo (Crveni krst, Vršac)
  2. Obrazovna avantura (Zavičajni muzej, Knjaževac)
  3. Paležnica i Brankovina, sinergija nadleđa i veština (OŠ Sava Kerković, Ljig)
  4. Seoska otvorena škola (OŠ Ivo Andrić, Pranjani)

Pored interaktivnog predstavljanja ovih turističko-obrazovnih lokacija u kom će, u okviru podrške jednog od partnera ovog projekta, Prijatelja dece Srbije, učestvovati deca i prosvetni radnici beogradskih škola, na štandu će biti predstavljen i način obeležavanja dečjih i omladinskih turističkih destinacija, kao i publikacija koja će kod šire publike podići svest o značaju i potencijalima obrazovnog turizma.

U nadi da ćete prisustvovati predstavljanju pionirskih turističkih lokacija koje svojim programima doprinose kvalitetu obrazovanja,

Vera Jovanović, Menadžer programa za decu u ruralnom razvoju

Vaskršnja pozorišna predstava

Najbolja vaskršnja predstava U isto vreme, kada raspisujemo likovni i literarni konkurs, raspisujemo i dramski konkurs, kojim pozivamo dramske grupe da pripreme pozorišni komad na zadatu temu.

Škole pripremaju pozorišne komade, snimaju amaterskom kamerom i šalju DVD organizatoru. Od pristiglih snimaka, autor i organizator u saradnji sa emintnim stručnjacima iz ove oblasti, biraju pet najuspešnijih predstava koje stiču pravo da se pojave na samoj manifestaciji DVS.

Republička komisija za izbor najbolje vaskršnje pozorišne predstave ima 7 članova (1 profesor srpskog jezika, 1 književnik/pisac, 2 predstavnika organizatora, 2 profesionalna glumca/reditelja/voditelja/…, 1 gost mentor .

Članove po pozivu Rešenjem imenuje autor smotre. Članovi međusobno biraju predsednika Komisije koji vodi i potpisuje Zapisnik.

Članovi Komisije prave svoj uži izbor i počinje zajednički rad Komisije na izboru najbolje vaskršnje pozorišne predstave. Sačinjava se zapisnik koji se predaje autoru smotre.

Bira se jedna najuspešnija predstava (1. mesto) na osnovu sledećih kriterijuma:

• glumačka veština i celokupna uverljivost komada/predstave,

• odgovor na zadatu temu-originalnost teksta,

• scenski pokret,

• scenski govor,

• scenografija,

• muzika i kostimi.

Vaskršnji likovni konkurs

Najbolji vaskršnji likovni rad

Vaskršnji likovni konkurs se raspisuje najmanje dva meseca pre održavanja tradicionalne manifestacije. Konkurs se objavljuje u Prosvetnom pregledu i na sajtovima namenjenim prosvetnim radnicima.

Školsko takmičenje: Škole koje žele da učestvuju na konkursu imaju dužnost da formiraju komisiju na nivou škole za izbor tri najbolja likovna rada u kategoriji mlađeg školskog uzrasta i isto toliko u kategoriji starijeg školskog uzrasta. Škola je dužna da u predviđenom roku u zapečaćenoj koverti pošalje radove koji će tu školu predstavljati na predzavršnom izboru najboljih likovnih radova.

Regionalno takmičenje: Odmah po završetku konkursa, autor imenuje komisiju za uži izbor, koju čine likovni stručnjaci (profesori likovne kulture). Komisija u saradnji sa autorom smotre i organizatorom određuje broj radova na regionalnom nivou koji ulaze u uži izbor. Učenici i škole čiji su radovi ušli u uži izbor pozivaju se da prisustvuju manifestaciji na kojo će biti proglašeni pobednici likovnog konkursa.

Republičko takmičenje: Republička komisija za izbor najboljeg likovnog rada ima 5 članova (gost nastavnik likovne kulture, 2 predstavnika organizatora, slikar/ikonopisac i veroučitelj). Članove po pozivu Rešenjem imenuje autor smotre dečjeg stvaralaštva. Članovi međusobno biraju predsednika Komisije koji vodi i potpisuje Zapisnik. Izložba svih likovnih radova koji su odabrani u uži izbor je javna. Postavlja se u holu škole domaćina. Članovi Komisije prave svoj uži izbor, donose po tri odabrana rada sa izložbe i počinje zajednički rad Komisije na izboru najbolji likovni rad. Sačinjava se zapisnik.

Kriterijumi za izbor najboljeg likovnog rada:

• Biraju se 3 najuspešnija rada u mlađem školskom uzrastu (1-3. mesto) i tri najbolja rada u starijem školskom uzrastu (1-3. mesto),

• Vrednuje se kreativnost i originalnost.

• Rad treba da šalje poruku, ima priču.

• Uvažavaju se uloženi trud i vreme.

• Izbor se potvrđuje većinom glasova članova Komisije (najmanje 3 glasa).

Turistička slagalica

U četvrtak, 01. marta 2012.g. u 8.30 h, u prostorijama Privredne komore Srbije u Beogradu, održaće se peti po redu Susreti organizatora manifestacija 2011/2012. Događaj organizuje redakcija „Vodiča kroz turističke manifestacije“ u saradnji sa Privrednom komorom Srbije.

Pod sloganom „Kreirajmo budućnost manifestacija u Srbiji zajedno“, na ovom jednodnevnom stručnom skupu okupiće se predstavnici Vlade Srbije zaduženi za turizam, predstavnici TOS-a, TOV-a, TOB-a i drugih turističkih organizacija po mestima, organizatori manifestacija, predstavnici turističkih agencija i prevoznika, hotelijeri i ugostitelji, proizvođači suvenira, kao i ugledni stručnjaci, profesori, predstavnici SANU i mnogobrojni turistički radnici.

Teme ovogodišnjih Susreta su: Značaj kulturnih manifestacija za razvoj kulturnog turizma Srbije Tradicionalnost i rang manifestacije Uticaj medija u afirmaciji, unapređenju i prepoznatljivosti manifestacija Oblici saradnje SOKOJ-a i organizatora manifestacija, II deo Predavači na ovom jednodnevnom stručnom skupu biće ugledni turistički poslenici i edukatori, a učesnici će dobiti niz korisnih, praktičnih saveta vezanih za organizaciju manifestacija.

Na skupu će biti dodeljene i nagrade TURISTIČKA SLAGALICA 2011 u kategoriji:

1. Najuspešnija tradicionalna manifestacija,

2. Najuspešnija nova manifestacija,

3. Zaslužni pojedinac u oblasti manifestacionog turizma,

4. Najbolja turistička agencija u oblasti manifestacionog turizma

5. Najbolji promo-film o manifestaciji

Najbolji će biti odabrani glasovima učesnika skupa na samim Susretima

Za sve bliže informacije obratite se organizatoru V Susreta: – Redakcija časopisa Vodič kroz turističke manifestacije tel. 011/2190-804 , e-mail: office@manifestacije.com – osoba za kontakt Milanka Cvetković, Mob. 064/697-2246

Васкршњи квиз знања

Васкршњи квиз знања је квиз који повезује три области: српски језик, историју и веронауку. Осим знања, на овом квизу битан је и естетски моменат, а то значи да су учесници обучени у ношње свога краја, да седе на ћилимима око украшених трпеза. Квиз негује тимски дух тако да екипе броје по три члана који договором долазе до решења.  Састоји се из елиминационог дела и финалног.  У  елиминационом делу  екипе раде тест од по десет питања из сваког предмета. Пет најбоље пласираних екипа иду у финале и у опуштеној атмосфери уз вођство увек неког познатог водитеља (претходних година водитељ је био Миња Субота) одговарају на питања из градива поменута три предмета.

Како је то изгледало на неком од претходних Васкршњих квизова знања, можете видети у следећем тесту, а и проверити своје знање.

Сегмент из елиминационог дела квиза 2008.

Српски језик:

  1. Које  су гласовне промене извршене у следећим речима:

ДЕЧИЈИ  _____________________ ВАСКРШЊИ     ____________________

2. Из назива Републичке  смотре ДЕЧИЈИ ВАСКРШЊИ САБОР издвој:

a)     предњонепчане сугласнике____________________________

b)    сонанте______________________________

c)     зубне сугласнике ________________________

3. Ко је   унео у речник речи: ВАСКРС, ВАСКРСЕНИЈЕ, ВАСКРСНУТИ, ВОСКРСОВАТИ? _______________________________________

Из ког језика наведене речи воде порекло? ___________________________

Историја:

  1. Када је настала прва српска држава и како се звао први кнез о коме имамо детаљније податке?

Одговор: ____________________________________________

2. Како се звао први, а како последњи владар из династије Немањића и од када до када су Немањићи владали Србијом?

Одговор:_______________________________________________________________

3. Када је рођен Душан Силни? Чији је син, а чији је отац он био?

Одговор: ______________________________________________________________

4. Ко је , где и када Душана крунисао царском круном?

Одговор:________________________________________________________________

Веронаука:

  1. Шта значи име ИСУС ХРИСТОС?

Одговор: _________________________________________________________

2. Коју Свету Тајну је установио Господ Исус Христос на Тајној вечери?

Одговор:___________________________________________________________

3. Како је Јуда Искариотски издао Христа и шта је за ту издају добио?

Одговор:___________________________________________________________

4. Зашто је Света Литургија Најважније богослужење?

Одговор:___________________________________________________________

ČUDESNI PROSTORI BAJKE GROZDANE OLUJIĆ

U oblasti književnosti za decu bajka ima poseban značaj jer nas vodi neobičnim putevima u svet fantastike. To je slika doživljaja sveta. Ona je večna fantastika, u stvari, fantastika budućnosti. Ali, savremena bajka sve više sadrži aktuelne probleme i dileme savremenog čoveka. Ono što je Grozdana Olujić podarila svetu bajki jedinstven je primer u našoj književnosti.

Наставите читање „ČUDESNI PROSTORI BAJKE GROZDANE OLUJIĆ“

Nebeska reka, Grozdana Olujić

AUTORI: Željana Radojičić Lukić, OŠ „Milan Rakić“ IO  Gornja Toplica i Katarina Čarapić, OŠ „Milan Rakić“ Mionica

  • MOTIVACIJA  Rezultati  anketiranja, koji su prezentovani na prethodnom času Odeljenjske zajednice, a gde je primetan nesklad  između roditeljskih i učeničkih želja,  uslovili su izbor  nastavne jedinice koja će biti obrađena na času srpskog jezika, a to je bajka „Nebeska reka“ Grozdane Olujić. S obzirom da je osnovni motiv ove bajke sukob između majke i kćeri, želeli smo na primeru ovih književnih likova da pokažemo da je ponekad potrebno pratiti svoje snove i želje, ma kolko one bile u suprotnosti sa roditeljskim stavovima.

OPŠTI CILj Cilj obrade  ove bajke je da učenicima olakša sagledavanje ličnih želja i stremljenja, zatim prepreka, koje stoje na putu njihovih ispunjenja i konačno, da na primerima glavnih likova ovog dela dođu do saznanja da se cilj velikom snagom, upornošću i hrabrošću ipak može ispuniti.
SPECIFIČNI ZADACI Obrazovni zadaci: Otkrivanje odnosa između sveta mašte i sveta stvarnosti Uočavanje likova i njihovih međusobnih odnosa Sagledavanje sukoba glavnih likova iz više uglova radi proširenja vidika učenika. Uočavanje osobina Nebeske reke kao primer  ličnosti koja može da ostvari svoje želje. Uočavanje osobina velike rečne majke kao primer prototipa roditelja učenika.Vaspitni zadaci: Razvijanje ljubavi prema bajci kao književnoj vrsti Podsticanje razvijanja volje, upornosti i hrabrosti u donošenju važnih životnih odluka Razumevanje stavova vlastitih roditelja kroz osvetljeno ponašanje i osećanja velike rečne majke. Uočavanje razlika među likovima kao primer različitosti u realnom životu. Pronalaženje rešenja u prevazilaženju nesporazuma između roditelja i dece. Funkcionalni zadaci: Osposobljavanje učenika da budu aktivni učesnici nastavnog procesa Razvijanje kooperativnog duha u toku grupnog rada učenika Razvijanje psihofizičkih funkcija  (mišljenje, uočavanje bitnog, zaključivanje).
DOPRINOS RADA: Smatramo da će ovakav inovativni način obrade bajke podstaći kolege da u širem kontekstu sagledavaju značaj povezivanja različitih obrazovnih oblasti, kao i svrsishodnost korišćenja Interneta u obrazovne svrhe.
KORELACIJA: Izvršena je korelacija sa časom Odeljenjske zajednice i časovima Građanskog vaspitanja.
OČEKIVANI EFEKTI: Osvetljeni glavni likovi sa više aspekata: – ponašanje glavnih likova; – karakterne osobine; – osećanja. Uočena je veza između roditeljsko-dečjih sukoba i pratećih osećanja. Učenici su uočavili mogućnosti različitog razmišljanja o istoj temi iz dva različita ugla, ugla majke i ugla ćerke.Učenici shvataju činjenicu da nekada na putu ostvarenja  životnog cilja mogu postojati realne prepreke. Po ugledu na glavni lik učenici zaključuju da postoje načini za  prevazilaženje prepreka koji zahtevaju upornost, hrabrost, zalaganje, odlučnost. Povezuju odnose majke-ćerke iz pripovetke sa ličnim iskustvom.

GLAVNI KORACI:

  • Istraživački zadaci za domaći rad: • osnivanje dve Facebook grupe; • istraživački zadaci u formi pitanja
  • Uvodni deo časa: emocionaln –intelektualna priprema • pojam bajke • podaci o piscu • izražajno čitanje bajke • utisci o pročitanoj bajci
  • Glavni deo časa: analiza bajke • podela na četiri grupe • podela zadataka grupama i kratka uputstva za rad • realizacija grupnog rada – izrada panoa • prezentacija grupnog rada • provera usvojenosti književnih sadržaja putem nastavnih listića
  • Završni deo časa: • Povratna informacija • Evaluacija

OBLICI   RADA: • Kombinovani • Frontalni • individualna

DETALjAN OPIS  SADRŽAJA PO KORACIMA
1. Istraživački zadaci – domaći rad: • osnivanje dve Facebook grupe; U cilju svrsishodnog korišćenja Interneta, kao i  zanimljivijeg načina prikupljanja materijala, nastavnik srpskog jezika je, nedelju dana pre obrade pripovetke, dao dvema grupama učenika zadatak da osnuju dve grupe na socijalnoj mreži Facebook pod nazivom „Bajke“ i „Grozdana Olujić“.  Administratorima grupa dat je nalog da pronalaze sve dostupne članke, slike, snimke, koji imaju veze sa temom grupe, da pozovu svoje vršnjake da se pridruže, kao i da podstiču razgovor na grupi o datim temama. • istraživački zadaci u formi pitanja Dva dana uoči obrade bajke „Nebeska reka“ svim učenicima su dati sledeći istraživački zadaci: 1. Pratite lik velike  rečne majke.  Podvucite u tekstu reči kojima je opisano njeno ponašanje i reči kojima su opisana majčina osećanja! 2. Pratite lik Nebeske reke. Podvucite reči i rečenice koje opisuju osobine i osećanja ovog lika! 3. Uočite situacije u kojima se majka i kćerka sukobljavaju. Razmislite o razlozima tog sukoba! 4. Razmislite i pripremite se da ispričate bar jednu situaciju u kojoj se roditelji nisu složili sa nekom vašom željom. 5. Šta za vas predstavlja duga?
2. Uvodni deo časa • Pojam bajke Grupa učenika, koja je unapred bila zadužena za osnivanje grupe “Bajke” na socijalnoj mreži Facebook, predstavlja rezultate svog istraživačkog rada, tako što direktno na projekcionom platnu izdvaja i prikazuje komentare njih, kao osnivača grupe, a i svih onih koji su učestvovali u diskusiji na ovu temu. Pri tom, po ranije dobijenim uputstvima, stavljaju naglasak na segmente koji su bitni za čas, a to je: – da se deca vrlo rano susreću sa pojmom bajke, a samim tim i sa jednim neobičnim i fantastičnim doživljajem sveta; –  da se bajke dele na narodne i autorske; – da je kod nas glavni sakupljač bajki bio Vuk S. Karadžić, koji ih je sačuvao od zaborava; – da narodna bajka uglavnom ima ustaljenu strukturu; – da je autorska bajka nastala na temeljima narodne bajke; – da su neki od poznatih svetskih pisaca bajki: braća Grim, Hans Kristijan Andersen, a od naših: Branko Ćopić, Desanka Maksimović, Grozdana Olujić…
• Podaci o piscu Izlaganje nastavlja druga grupa učenika, koji predstavljaju rezultate svog istraživačkog rada, takođe, na socijalnoj mreži  Facebook u toku osnivanja i praćenja grupe pod nazivom „Grozdana Olujić“. Oni ističu najbitnije detalje iz njene biografije: – da je rođena 30. avgusta 1934. u Erdeviku, kao i podatke gde i šta je studirala; – da je napisala nekoliko zbirki bajki koje su prevođene na strane jezike; – da je pisala i romane i da je ove godine dobitnica NIN-ove nagrade za roman godine „Glasovi u vetru“. (Važno je napomenuti da su se učenici ovim putem dosta detaljno obavestili o ovom događaju, preko članaka iz novina, kao i  putem snimka sa dodele nagrade sa YU-tyuba); Jedna učenica, sasvim neočekivano, na ovu Facebook stranu postavila je čitav tekst bajke „Nebeska reka“, što je odličan uvod u sledeći korak. • Izražajno čitanje bajke 3 min Izražajno čitanje bajke izvodi nastavnik trudeći se da intonacijom svog glasa istakne sva osećanja, raspoloženja i reakcije glavnih likova, vodeći računa o dikciji, jasnom i razgovetnom izgovaranju reči i rečenica.
• Utisci o pročitanoj bajci 5 min Putem sledećih podsticajnih pitanja učenici izražavaju doživljaj bajke: – Kako ste se osećali u toku čitanja bajke? – Šta vas je najviše uzbudilo ili iznenadilo u toku čitanja? – U kom trenutku ste se uplašili za Nebesku reku? Zašto? – Koji deo vam je bio najzanimljiviji? Zašto? Učenici su uglavnom istakli da su  pri prvom čitanju bili iznenađeni željom male reke da se razlikuje od ostalih, a da su se najviše uplašili za nju onda kad je nestala. Pojedini učenici su izjavili da su se saosećali sa njom u trenucima kada je majka zatvara i da razumeju njena osećanja, jer su i sami bili u prilici da zbog nekog svog postupka budu kažnjeni. Na poslednje pitanje su uglavnom odgovorili različito, mada se većina učenika slaže da je najzanimljiviji završetak priče jer im je bio neobičan i neočekivan, a pri tom su osetili i olakšanje, jer se reka pojavila.
• Glavni deo časa • podela na četiri grupe ( 5 minuta) Putem sličica: lik majke, lik ćerke, majka i ćerka, i prepreke učenici se dele na četiri grupe:

1. VELIKA REČNA MAJKA

2. NEBESKA REKA

3. NEPOMIRLjIVE SUPROTNOSTI

4. PREPREKE U OSTVARENjU CILjA
• podela zadataka grupama i kratka uputstva za rad (3 minuta)
Grupe dobijaju papire sa ispisanim sledećim pitanjima:

VELIKA REČNA MAJKA 1. Koji zadatak je imala majka svih reka? 2. Pratite ponašanje majke prema ćerki! Podvucite reči u tekstu koje odslikavaju to ponašanje! 3. Zašto se majka protivila želji svoje ćerke? 4. Pratite osećanja velike rečne majke! Podvucite reči koje odslikavaju promene u njenoj duši! 5. Protumačite majčine reči:”Ne tražite je više” i odgonetnite u kakvom duhovnom stanju se ona nalazi. 6. Svaki član vaše grupe neka  navede jednu situaciju kada je prema majci bio neposlušan. Napišite kako je vaša majka reagovala i kako ste se vi zbog toga osećali. Izvedite zajednički zaključak o ponašanju vas prema vašim roditeljima.

NEBESKA REKA 1. Kakva sudbina je očekivala tek rođenu malu reku? 2. Pratite ponašanje ćerke prema majci! Podvucite reči u tekstu koje odslikavaju to ponašanje! 3. Zašto Nebeska reka dolazi u sukob sa majkom? 4. Po čemu se njih dve razlikuju? 5. Podvucite sve epitete kojima je opisana Nebeska reka! Zaključite, na osnovu njih, koja osećanja se smenjuju u duši Nebeske reke! 6. Svaki član vaše grupe neka  navede jednu situaciju kada nije hteo da prihvati neki predlog svojih roditelja. Napišite kako su oni reagovali i kako ste se vi zbog toga osećali. Izvedite zajednički zaključak o tome ko je bio u pravu i zašto!.

NEPOMIRLjIVE SUPROTNOSTI 1. U kakvom odnosu zatičemo majku i ćerku na početku pripovetke? 2. Odakle proizilazi njihov osnovni sukob? 3. Pratite kroz pripovetku i podvucite reči koje upućuju jedna drugoj! 4. Kakva osećanja (raspoloženja) su izazivale jedna kod druge? Imenujte ta osećanja! 5. Po čemu se one razlikuju? Navedite nekoliko parova tih razlika!U kom delu teksta vidimo njihove nepomirljive suprotnosti? 6. Svaki član vaše grupe neka  navede jednu situaciju kada se vaše i mišljenje vaših roditelja potpuno razlikovalo. Napišite kako ste reagovali vi, a kako vaši roditelji i kako ste se ritom osećali. Izvedite zajednički zaključak o načinu prevazilaženja razlika između dece i roditelja.

PREPREKE U OSTVARENjU CILjA 1. Šta je želela Nebeska reka, a šta njena majka? Podvucite reči i rečenice u tekstu koje odslikavaju njihove želje! 2. Zašto majka nije dozvolila svojoj ćerki da ostvari svoju želju? 3. Koja prepreka se pojavila na putu ostvarenja želje Nebeske reke? 4. Kako je ona prevazišla tu prepreku? Ko joj je pomogao u ostvarenju cilja? 5. Koje osobine je pri tom pokazala? 6. Svaki član vaše grupe neka  navede jednu situaciju kada su roditelji bili prepreka u ostvarenju svoje želje. Napišite kako ste tu prepreku prevazišli i kako ste se osećali. Izvedite zajednički zaključak o rešavanju problema između roditelja i dece.
Učenici dobijaju zadatak da na pitanja usaglašavaju odgovore koje će pisati u sveske, a na jedan zajednički papir treba da napišu osobine i osećanja likova, kao i da se dogovore oko odgovora na pitanje koje se tiče njihovog ličnog iskustva koje će, takođe, napisati na papir. Taj papir je potrebno da adekvatno ilustruju, a onda da ga zalepe na zajednički pano.
 • Realizacija grupnog rada – izrada panoa (15 minuta) Učenici pristupaju izradi zadataka, koristeći i odgovore koje su uradili kod kuće putem prethodno datih istraživačkih zadataka. Nastavnik nadgleda rad učenika, po potrebi učestvuje, dopunjuje rad grupa i daje uputstva i savete u kreiranju panoa.
• Prezentacija rada po grupama Grupe u kratkim crtama predstavljaju rezultate svog rada, lepe papire na pano, dovršavaju pano i biraju predstavnika koji će prezentovati rad grupe na sledećem času.
Prezentacija prve grupe: Nakon usaglašavanja stavova unutar grupe, jedan učenik izlaže, a drugi mu pomažu. Očekivani odgovori: S obzirom da majka svih reka ima tek rođenu kćer, iz teksta se vidi da joj se ona  osmehuje, strpljiva je sa njom, miluje je po obrazu razložno joj navodeći razloge zašto ne može da teče po nebu, što znači da je nežna, blaga, smirena, strpljiva. Kako ćerka i dalje ostaje tvrdoglava, majka gubi strpljenje, postajući stroga i odlučna u nameri da joj ne dozvoli da ostvari svoju želju. Kao i osobine, tako se polako menjaju i osećanja velike rečne majke. Spokojna je sve dok kćer ne počne da joj se protivi, a što se više sukob nastavlja, ona postaje sve brižnija i zabrinutija. U trenutku kad sazna šta njena ćerka zaista želi, majka je „zadrhtala od užasa“, a ova reakcija  odaje njenu iznenađenost, užasnutost i zapanjenost ćerkinim izborom. Ovo osećanje prevelike zabrinutosti i uplašenosti  doprinosi tome da postane kruta i nepopustljiva i da pokuša na svaki način da osujeti želju svoje ćerke.  Kad shvati da je izgubila bitku i da je njena ćerka postala ono što je želela, ona „s mukom“ gleda u nebo, a ovaj opis njenog pogleda odslikava svu tugu, bol, težinu, duhovnu patnju koju oseća u tom trenutku. Majčine reči:“Ne tražite je više“, simbolišu odustajanje, nemoć, ali i njenu predaju, pomirenost sa situacijom i nevoljno prihvatanje činjenice da je ćerka izabrala svoj put. Kao odgovor na poslednje pitanje, učenici navode situacije iz svog iskustva, kako su se susretali sa ljutnjom, grdnjom ili kaznenim merama ukoliko nisu bili spremni da poslušaju majku, što navodi na zajednički zaključak, a to je bio i cilj,  da su osećanja i ponašanje velike rečne majke sasvim očekivani i primereni jednoj majci i da se ona ne razlikuje mnogo od realnih osoba. Sažete odgovore na  pitanja, učenici pišu na papir i lepe na pano.

  • VELIKA REČNA MAJKA Uloga i osobine : ima ulogu nekoga ko određuje sudbinu svoje dece; nežna, blaga, strpljiva, trezvena, stroga, odlučna, uporna, kruta, nepopustljiva…. Osećanja : spokojna, zabrinuta, brižna, nezadovoljna, iznenađena, zapanjena, užasnuta, preplašena, oseća tugu, bol, težinu na duši, duhovnu patnju, nemoć, predaju, odustajanje, nevoljno prihvata ćerkinu odluku. Životni cilj: jednostavan i ustaljen životni tok u kome nema iznenađenja.

Prezentacija druge grupe: Nakon usaglašavanja stavova unutar grupe, jedan učenik izlaže, a drugi mu pomažu. Očekivani odgovori: Nebeskoj reci je bila predodređena uobičajena sudbina namenjena svakoj reci da teče prema nekoj strani sveta. Međutim, ova reka se već po svom rođenju razlikovala i bila drugačija od drugih. Ona namenjenu sudbinu oštro i nepomirljivo odbija izražavajući svoju neposlušnost, tvrdoglavost, svojeglavost, upornost,  ali i individualnost, neobičnost i nesvakidašnjost, koja se ogleda kroz njenu čežnju za daljinama, za novim i nepoznatim. U tome leži osnovna razlika između nje i njene majke. Dok je velika rečna majka praktična, pomirena sa ustaljenim životnim tokom, njena ćerka ima nemiran i radoznao duh, nju privlače nepoznati predeli i jedan drugačiji životni put. U toj borbi za svoj cilj nebeska reka duboko pati,  povlači se u sebe, jer joj teško pada nerazumevanje i neshvatanje od strane majke, a naročiti joj je teško, kada joj majka uvede stroge zabrane („zamrla od tuge, mala reka je ćutala“). Nakon dužeg vremena strpljivog čekanja, ona koristi priliku da pobegne. Pri tom izražava svoju nepopustljivost, buntovnost, nepomirljivost sa majčinim željama, ali i svoju izuzetnu snagu i hrabrost u želji da ostvari svoj cilj. Prateći epitete kojima je nebeska reka opisana, na početku bajke primećujemo njenu lepotu („sva svetla, sva prozračna“), kasnije vidimo da je zamrla od tuge, što znači da prepreke na njenom putu gase njenu životnu radost i vedrinu, a na kraju, kad prevaziđe prepreke, ona je „sva blistava, kao šareni luk“, što znači da joj ostvarenje cilja vraća životnu snagu, pruža joj zadovoljstvo i sreću, tako da ona postaje još blistavija, lepša i zadovoljnija. Njena lepota je predstavljena kroz zadivljen krik ptice. Kao odgovor na poslednje pitanje, učenici navode situacije iz svog iskustva, da su se susretali sa pojedinim zahtevima roditelja, koje oni nisu bili spremni da ispune i da bi tada obično došlo do sukoba. Ishod je  bio najčešće u korist roditelja, ali pojedini učenici su rekli da su njihovi roditelji, kada bi prepoznali jačinu njihove želje, ponekad i popustili. Zaključak: i jedna i druga strana treba da iznese stavove „za“ i „protiv“ i da se na osnovu argumenata pronađe rešenje. Sažete odgovore na  pitanja, učenici pišu na papir i lepe na pano:

  • NEBESKA REKA Osobine: različita, drugačija, neposlušna, tvrdoglava, uporna, neobična, nesvakidašnja, nemirnog i radoznalog duha, nepopustljiva, hrabra, buntovna, lepa, blistava… Osećanja: čežnja za daljinama, za novim i nepoznatim; patnja, tuga, povučenost u sebe; zadovoljna, srećna, ispunjena… Životni cilj:  neprihvatanje nametnutih životnih principa; traganje za novim, nepoznatim; praćenje svojih snova, želja i ideala.

Prezentacija treće grupe: Nakon usaglašavanja stavova unutar grupe, jedan učenik izlaže, a drugi mu pomažu. Očekivani odgovori: Nebeska reka je bila jedna od kćeri velike rečne majke i majka je prema njoj, kao i prema ostalim rekama, gajila nežna majčinska osećanja. Sa gledišta majke nije trebalo ni doći ni do kakvog sukoba, jer ona život gleda jednostavno, kao slepo prihvatanje ustaljenog puta.  Njihov osnovni sukob nastaje u trenutku kada se nebeska reka pobuni protiv tih nametnutih vrednosti i proizilazi iz različitog doživljaja sveta. To se najbolje vidi u delu bajke gde se kaže: „Sudbina reke je da teče u dolinu, u more, ali nju privlače snežni planinski vrhunci i ruža sunca u modrinama neba, očaravaju je oblaci zvezde“. Ovde se javljaju njihove nepomirljive suprotnosti, jer prvi deo rečenice odražava majčin tradicionalan stav, težnju ka običnom i ustaljenom načinu  života,  a drugi ćerkinu neobičnu i nesvakidašnju prirodu, njen nesputan i radoznao duh.   To neminovno dovodi i do nerazumevanja, kao i do smenjivanja različitih osećanja i raspoloženja i kod majke i kod ćerke.  Ćerkina neposlušnost, njeno uporno odbijanje, drsko izgovaranje reči „ne“ i na kraju njeno priznavanje sopstvenih želja („kad bih postala nebeska reka“)  u majci izazivaju najpre zabrinutost, a zatim strah i užasnutost, tako da njeno strpljenje i blagost na kraju prerastaju   u strogost, krutost, ali i uplašenost za njenu sudbinu. Pored ovih nepomirljivih razlika moglo bi se reći da im je upornost i želja da svaka ostvari svoj cilj bila zajednička. Svaka na svoj način borila se za svoje principe i ubeđenja, majka strogošću i zabranama, ćerka neposlušnošću i upornošću. Na primeru nebeske reke vidimo da  se upornost i težnja da se slede sopstveni snovi isplatila. Njena tuga, povučenost, zamrlost na kraju bajke pretvaraju se u blistavost, uzvišenost, sreću i zadovoljstvo. Nasuprot nje majka oseća nemoć, tugu, bol, duhovnu patnju, težinu na duši zbog činjenice da je njena ćerka izabrala sopstveni put i tako narušila ustaljenu tradiciju, ali i pomirenost sa njenim izborom. Na osnovu dečjih odgovora na poslednje pitanje, kao zaključak nameće se mišljenje da se sa roditeljima najpre treba savetovati i dobro proceniti da li su ciljevi za koje se zalažemo ispravni. Ako ti ciljevi jesu  veliki i uzvišeni,  treba se boriti i biti uporan, mada je ta borba često teška i bespoštedna, ali zato uspeh donosi unutrašnju sreću i zadovoljstvo.

  • NEPOMIRLjIVE SUPROTNOSTI Sažete odgovore na  pitanja, učenici pišu na papir i lepe na pano: Nepomirljive razlike između majke i ćerke: – razlike u razmišljanjima:  dva različita pogleda na svet, na budućnost- majčin tradicionalan stav, težnja ka običnom i ustaljenom načinu  života  i ćerkina neobična i nesvakidašnja priroda, njen nesputan i radoznao duh; – razlike u osećanjima: ćerka- blistavost, uzvišenost, sreća i zadovoljstvo. majka –  nemoć, tuga, bol, duhovna patnja, težina na duši; – promene u osećanjima: majka – strpljenje i blagost na  prerastaju u strogost, krutost, ali i uplašenost; ćerka – tuga, povučenost, zamrlost na kraju bajke pretvaraju se u blistavost, uzvišenost, sreću i zadovoljstvo.

Prezentacija četvrte grupe: Nakon usaglašavanja stavova unutar grupe, jedan učenik izlaže, a drugi mu pomažu. Očekivani odgovori: S obzirom da Nebeska reka i njena majka imaju potpuno različite poglede na svet, one zapravo jedna drugoj predstavljaju prepreke u ostvarenju vlastitih želja. Dok majka teži ka ustaljenom i tradicionalnom, tvrdoglavo odbijanje njene ćerke  potpuno onemogućava ostvarenje te majčine želje. S druge strane, potreba Nebeske reke da se razlikuje takođe nailazi na prepreke u vidu majčinih zabrana, koja u brizi i strahu za njen život ulaže izuzetne napore da osujeti ćerkine snove nadajući se da će ona vremenom tu svoju želju zaboraviti. Ne samo da ne zaboravlja, Nebeska reka postaje toliko odlučna i uporna u svojoj nameri, da cela priroda staje na njenu stranu i pomaže joj da realizuje svoj cilj. Pri tom pokazuje koliko je različita, drugačija, neobična, nesvakidašnja, nemirnog i radoznalog duha, nepopustljiva, hrabra, buntovna, da ne pristaje na kompromise i želje drugih. Na osnovu dečjih odgovora na poslednje pitanje vidimo da su česte situacije kada se učenici susreću sa preprekama pri ostvarenju želja, mada je bilo i suprotnih odgovora da roditelji veoma često izlaze u susret njihovim željama. Kao zaključak nameće se činjenica da se pri susretu sa preprekama treba boriti da ih prevaziđemo i ukoliko smo sigurni u ispravnost svojih ciljeva, treba koristiti jasne i razložne argumente.

  • PREPREKE U OSTVARENjU CILjA Sažete odgovore na  pitanja, učenici pišu na papir i lepe na pano: Različiti pogledi na svet kao prepreke ka ostvarenju cilja: dva različita pogleda na svet- majčin tradicionalan stav, težnja ka običnom i ustaljenom načinu  života kao prepreka ćerkinoj neobičnoj i nesvakidašnjoj prirodi i obrnuto. Osobine Nebeske reke: različita, drugačija, neposlušna, tvrdoglava, uporna, neobična, nesvakidašnja, nemirnog i radoznalog duha, nepopustljiva, hrabra, buntovna… Prevazilaženje prepreke: jaka volja, upornost, neodustajanje…sve to čini da se i prirodne sile pokrenu i stanu na stranu onoga ko nešto žarko želi.

OSTATAK SCENARIJA I DODATNE SMERNICE ZA ORGANIZACIJU ČASA MOŽETE DOBITI NA SEMINARU METODIČKI PRISTUP OBRADI KNJIŽEVNOSTI.

• Završni deo časa: prezentacija rada po grupama; analiza grupnog rada; domaći zadatak-istraživanjene;

Vaskršnje aktivnosti

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

1. Smeštaj dece gostiju u porodice dece domaćina;

2. Svečani defile dece u narodnim nošnjama kraja iz kojeg dolaze deca;

3. Izbor najboljih likovnih radova

4. Izbor najboljih literarnih radova

5. Likovna radionica za učenike (ručni rad, batik, slikanje na koži, intarzija,  kaligrafija, građenje, oblikovanje i oslikavanje jajeta);

6. Pesnička radionica (dečiji pesnici realizuju radionicu «Kako se pišu pesme»);

7. Najbolja vaskršnja predstava (izbor najbolje dečje vaskršnje predstave);

8. Vaskršnji kviz znanja srpskog jezika, srpske istorije i pravoslavne vere;

9. Tucijada (izbor najtvrđeg jajeta);

10. Najlepše vaskršnje jaje (biranje najlepše ukrašenog jajeta);

11. Vaskršnja izložba (prezentacija kreativnog stvaralaštva);

12. Igre naših predaka (bacanje kamena sa ramena, nadvlačenje konopca, skok iz mesta);

Koнкурс за 8. „ДЕЧЈИ ВАСКРШЊИ САБОР“

УГ КРЕАТИВА-КРЕАТИВНО ОБРАЗОВАЊЕ

 објављује

ВАСКРШЊИ НАГРАДНИ КОНКУРС

поводом

8. смотре дечјег ликовног, литерарног и драмског стваралаштва

 „ДЕЧЈИ ВАСКРШЊИ САБОР“, Бања Врујци, 16-17. април 2012.

Право учешћа на Васкршњем конкурсу, као и претходних година,  имају сви ученици основних школа који ураде и пошаљу  радове на следеће теме:

  • За најбољи поетски и прозни рад :

ВАСКРШЊА ЧАРОЛИЈА  (пожељно је да се радови шаљу и у електронском облику; најуспешнији литерарни аутори биће похваљени, чиме ће стећи право учешћа на 8. Дечјем васкршњем сабору)

  • За најбољи  ликовни рад (техника по слободном избору):

ВАСКРШЊА ЧАРОЛИЈА  (најуспешнији ликовни аутори биће похваљени ,чиме ће стећи право учешћа на 8. Дечјем васкршњем сабору)

  •  За најбољи дечји позоришни комад:

ВАСКРШЊА ЧАРОЛИЈА   (Аматерске снимке позоришних представа у трајању од 8-10 минута  шаљите најкасније до 16. марта. Петочлане позоришне групе, извођачи пет најуспешнијих дечјих представа, представљаће своју школу  на такмичењу за најбољу Васкршњу представу 16. априла 2012. у Бањи Врујци)

  • На васкршњем конкурсу могу учествовати ученици од 1. до 8. разреда из Србије и српске дијаспоре.
  • Литерарне радове слати обавезно одштампане у пет примерака, а ликовне рађене искључиво на папиру блок број 4 или 5 (изузев посебних техника рађених на различитим подлогама).
  • Свака школа може  послати највише  по три ликовна и три литерарна рада у категорији млађих и старијих радова.
  • Сви радови  треба да садрже пуну адресу аутора, име наставника, е-mail школе, наставников контакт телефон и е-mail, број фаха школе (радови са непотпуним, нечитким подацима и без контакт телефона ученика и  наставника неће се вредновати).
  • Похваљени ученици биће благовремено обавештени и позвани да учествују  на 8. Дечјем васкршњем сабору када ће се прогласити и наградити  победници у свим категоријама.

Све  радове слати најкасније до 16. марта 2012. на адресу:

НВО „Креатива“, за конкурс ,,ДЕЧИЈИ ВАСКРШЊИ САБОР“

Бања Врујци бб, 14243 Горња Топлица

Додатне информације:

УГ Креатива, 063.691.596, 064.160.0025

Аутор смотре,  014.66.102 и 063.394.251

Web. www.kreativnoobrazovanje.co.rs, www.carobnoselo.co.rs

е-mail:  decjivaskrsnjisabor8@gmail.com, ugkreativa@gmail.com

НАПОМЕНА: Ове године, по први пут, радови деце из дијаспоре равноправно конкуришу за једну од награда.

ВИДИМО СЕ У БАЊИ ВРУЈЦИ НА 8. ДЕЧЈЕМ ВАСКРШЊЕМ САБОРУ

Čija su to deca?

Sa sajta RTS

RTS reprizira „Priđi bliže“, seriju o mladima rađenu po pedagoškom metodu: edukaciju kroz zabavu, u autorskoj koordinaciji scenariste Danije Pajović i reditelja Petra Stanojlovća, sa talentovanim naturščicima kojima stražu drže Nebojša Dugalić, Gorica Popović, Ivana Mihić i više poznatih glumaca. Preporuka: puna je fazona koji vam mogu pomoći da, možda, ipak razumete sopstveno dete.

Televizija nema ključ za ovu kategoriju gledalaca, ne ume da privuče decu, naročito tinejdžere, ni da prikaže svu kompleksnost odrastanja i sazrevanja. Neodstatak strpljenja da se savlada nepoznanica adolescenstva izrodila je površan pristup prema mladoj publici. Njih ne može da zadovolji „Top Jelen 10“ emisija koja u naslovu ima problematičnog sponzora.

Istovremeno, kao sagovornici, mladi nikada nisu u prilici da govore o nečem suštinski važnom što ih se tiče. Oko Nove godine, Božića i raspusta učenici su bivali u prilici da se pojave na malom ekranu, u kontekstu: šta želite da dobijete od Deda Mraza. Njihove izjave su najčešće iskidane, sastavljene od prostoproširenih rečenica. Malo je doraslih za složenija izlaganja i iznošenja stavova. Naravno, neki će to naučiti s godinama, neki nikada, ali ni televizija im i ne pruža šansu.

 

Najviše smeta što dobra i pametna deca, najčešće, ostaju anonimna. U prilozima ostaju nepotpisani. Najčešće potpisani su imenom bez prezimena. Gubi se izvida da su oni i sa deset i sa petnaest godina – ličnosti koje valja poštovati. To je isto kao kad bi predsednik Vlade bio potpisan sa – Mirko ili guverner Narodne banke sa – Dejan. Pa se neminovno pitate čija su to deca, imaju li roditelje. Zašto se niko prema njima ne odnosi ozbiljno, ako su već pozvani da nešto kažu.

Nešto sasvim drugo je kad se maloletnici pominju u konfliktnim ili tragičnim okolnostima i kad ih treba zaštiti inicijalima ili zamućenom slikom. I baš tada ne poštuje se njihova malenkost i privatnost već razotkriva i neobazrivo čereči u trci za senzacionalizmom.

Kad treba da dobiju na afirmacijii zostaje novinarsko strpljenje da se pobeleže i na kajronu ispišu njihova imena. Kad ih treba sačuvati od publiciteta iscuri diskrecija na njihovu štetu. Ili je samo reč o elementarnom nemaru čiji smo svedoci bili nedavno: u Jutarnji program RTS došli su, kako smo shvatili, njihov pedagog i dva dečaka. Ustali su rano da bi iz Zrenjanina stigli u Beograd. Trebalo je nešto da sviraju, da pokažu šta znaju. U emisiji je bio cajtnojt, neko drugi je „pojeo“ njihovo vreme i oni su zbrzano, kao suvišni prošli kroz program, a onda su se neki drugi „širili“ i pričali koješta. I niko se nije osećao ni odgovornim ni postiđenim. Stvarno nema smisla.

Branislava Džunov | 05. 02. 2012.

 

Integrativna nastava

1. 1.      ULOGA I ZNAČAJ „Čarobnog sela“

Еtno-eko škola „Čarobno selo“ je koncept aktivnog usvajanja i proširivanja znanja nastavnih sadržaja u mlađim razredima, gde, daleko od gradske buke, učenici uče da od prirode uzmu sve što je dobro, a da je istovremeno i sačuvaju. Osim toga, učenici se uživo susreću sa našim nesleđem i kroz znalački osmišljene aktivnosti shvataju njegovu vrednost i uviđaju potrebu njegovog očuvanja i negovanja.

Ovako osmišljeni pristup Etno-eko školi je neophodan kao nadogradnja postojećoj ponudi škole u prirodi, jer je njegov značaj u savladavanju nastavnih sadržaja putem razvijanja interkulturalnosti i interdisciplinarnosti. Učenje o prirodi u seoskom ambijentu je značajno za rano učenje jer se u ovom konceptu akcenat stavlja na integrisanost nastavnih predmeta. Ovakav vid nastave u mlađem školskom uzrastu mora da zauzme posebno mesto u Nastavnom planu i programu.

U koncepciji rada Etno-eko škole akcenat se ne stavlja na usvajanje činjenica od strane deteta, već na podsticanje i  negovanje prirodne želje za učenjem.

2. 2.      PODRUČJA I OČEKIVANI REZULTATI

NASTAVNI PREDMET

PODRUČJA UČENJA – ZNANJA

OČEKIVANI REZULTATI

Sticanje znanja o:

Učenici znaju:

Narodna tradicija – nasledju; – životu naših predaka; – prepoznaju i vrednuju nasledje; – karakteristike porodičnog života naših predaka;
Svet oko nas – porodici; – užoj i široj okolini; – reljefu; – članove porodice i porodične odnose; -osnovne pojmove vezane za uži i širi zavičaj, Srbiju; -prepoznaju i razlikuju vrste reljefa I njegove odlike;
Priroda i društvo – međusobnoj zavisnosti živih bića; – odnosu prema prirodi; – odnosu prema čoveku i njegovom zdravlju, fizičkoj aktivnosti; – orijentaciji u prostoru i vremenu; – geografskoj karti šireg zavičaja; – promenama na biljkama i životinjama u svim godišnjim dobima; – biljkama i životinjama u prirodnoj životnoj zajednici; – principima pravilne i redovne ishrane, kulturi ishrane i zdrave ekološke ishrane; – razlike između žive i nežive prirode, sličnosti i razlike između živih bića; – pravilan odnos prema prirodi; – čuvati zdravlje kao preduslov za sve ljudske aktivnosti; – odrediti glavne i sporedne strane sveta pomoći Sunca, kompasa; – orijentisati se na karti i pomoću karte; -uočiti, opisati promene na biljkama i životinjama u različita godišnja doba; – šta čini životne zajednice biljaka i životinja i njihovu medjuzavisnost; – kulturu ishrane, ;
Srpski jezik – korišćenju rečnika; – arhaizmima i lokalizmima; -veštini čitanja; – koristiti rečnik; – uočeiti arhaizme i lokalizme i pronadju njihovo značenje; -razume pročitani tekst;
Matematika -merenju i merama; – površini; – oblicima; – izmeriti dužinu, masu, zapreminu i razlukju merne jedinice; -izračunati površinu; – prepozneti i imenovati oblicima;
Fizičko vaspitanje – o zdravom načinu života; -timskim igrama – prednosti zdravog načina života; – pravila timskih igara (košarka, fudbal, odbojka);
Likovna kultura – ambijentu; – kolažu, dekolažu, frotažu I asamblažu; – osmisliti i urede ambijent; – primeniti tehnike kolaža, dekolaža, frotaža i asamblaža;
Gradjansko vaspitanje – timskom radu – uzajamnoj zavisnosti ljudi; – prednosti timskog rada i vrste timskih uloga; – uzajamnu zavisnost ljudi;
Muzička k. – o tradicionalnim pesmama I igrama – pevati tradicionalne pesme i igrati narodne igre ovog kraja
  1. 3.      INTEGRISANOST SADRŽAJA

 

3.1. Narodna tradicija

Sam naziv Etno-eko škola dovoljna je asocijacija koja ukazuje da se radi o programskim aktivnostima koje su u tesnoj vezi sa predmetom Narodna tradicija. Polovina obrazovno-vaspitnih aktivnosti bazirana je na lepoti i bogatstvu naše narodne tradicije. Sadržaji ovog predmeta utkani su u skoro svaki segment same ambijentalne celine „Čarobno selo“, kao i organizacije rada u edukativno-zabavnim radionicama.

Na samom dočeku u „Čarobno selo“ , deca osećaju i doživljavaju duh tradicije putem prijema od strane vršnjaka koji ih na ulazu u selo, obučeni u narodnu nošnju, dočekuju sa pogačom i solju, što predstavlja tradicionalni način dočekivanja dragih gostiju. Odmah potom pozdravlja ih dečak zdravičar, što je opet tradicija naših predaka da putem fine retorike prizovu lepa desavanja onome kome i zašto nazdravljaju.

Tokom svih edukativno-zabavnih aktivnosti insistira se na narodnoj tradiciji. Sama organizacija rada u ovim aktivnostima, gde se insistira na poštovanju glave kuće, porodičnim odnosima iz vremena naših predaka koji su se još uvek održali u našim seoskim sredinama, podeli poslova medju članovima domaćinstva po onoj narodnoj da se mora znati ko kosi, a ko vodu nosi, ukazuje na značaj koji se dao ovom predmetu pri koncipiranju programa Etno-eko škole.

3.2. Svet oko nas i Priroda i društvo

Ovo je predmet čije nastavne teme su najintegrisanije u programske sadržaje Etno-eko škole. Sam raspored kućica (u “Čarobnom selu”) na četiri strane sveta-četiri strane livade, nazivi kućica poput: Prolećna žurba, Letnja vreva, Jesenja gozba i Zimski mir, dovoljno govori o prožimanju sadržaja ovog nastavnog predmeta.

Osim nastavne teme Orjentacija u prostoru i vrmenu, ovde su zastupljene i nastavne teme: Porodica i porodični odnosi, Ja i drugi, Higijena, Ishrana, Veza između žive i nežive prirode, Obnovljivi i neobnovljivi izvori energije, Biljni i životinjski svet, Životne zajednice, Vrste i osobine materijala, Rad, energija, proizvodnje i potrošnja,  Naše nasleđe… Na osnovu mnoštva ovih tema, jasno se vidi da je sadržaje Sveta oko nas i Prirode društva najprikladnije realizovati u školi u prirodi kao što je Etno-eko škola.

Poznato je da se na očiglednim primerima najlakše uči, pa tako je normalno očekivati da se putem odabira različitih materijala za uređenje domaćinstava-igraonica, najlakše usvajaju znanja o različitim osobinama materijala, kao što su tvrdoća, elastičnost, zapaljivost, itd. Različitost biljnog i životinjskog sveta i bogatstvo životnih zajednica učenici imaju priliku da upoznaju i dožive u ambijentu seoskog imanja koje se proteže na blizu 5ha i u čijem sastavu se nalaze životne zajednice prirodnih i kultivisanih staništa. Nastavnu temu “Naše nasleđe” učenici će iskusiti tokom radionice “Potraga za svitkom” čije je krajnje odredište rodna kuća vojvode Živojina Mišića, našeg slavnog vojskovođe iz Prvog svetskog rata. Nastavnu temu “Rad, energija, proizvodnje i potrošnja” koja se obrađuje u četvrtom razredu učenici će najbolje doživeti na primeru kamenoloma Kamalj gde se upoznaju sa načinom vađenja, obrade i primene kamena, ali i na fabrici Voda Voda koja se nalazi u neposrednoj blizini škole, a u kojoj se direktno sa izvorišta puni termalna voda u plastičnu ambalažu.

Na osnovu raznovrsnosti integrisanih tema ova dva predmeta i programskih sadržaja Etno-eko škole nameće se zaključak da će ovaj koncept nastave umnogome pomoći učiteljima jer će moći u svom budućem radu koristiti znanja svojih učenika stečena za vreme boravka u “Čarobnom selu”.

3.3. Srpski jezik

Кroz sve obrazovno-vaspitne aktivnosti prožimaju se nastavni sadržaji govorne kulture i srpskog jezika. Svakodnevnom komunikacijom deca se uče diskusionim veštinama čime obogaćuju svoje komunikacione veštine.

Edukativno-zabavne aktivnosti Etno-eko škole prožimaju se sa nastavom srpskog jezika tako što učenici na početku ovih aktivnosti dobijaju formulare sa pisanim uputstvima na ćiriličnom pismu, čime insistiramo na veštini čitanja i razumevanju pročitanog teksta, a PISA nacionalno testiranje ovog uzrasta ukazalo je da veliki broj učenika ne barata funkcionalnom pismenošću I ne razume pročitano gradivo. . U tekstualni sadržaj ovih formulara namerno je stavljeno obilje arhaizama i lokalizama čime učenici bogate svoj rečnik. Svaka grupa učenika unutar svoje kućice-igraonice ima ponuđen rečnik sa rečima koji se koriste na imanju i u toj lokalnoj sredini. Učenici imaju priliku da pri svakoj jezičkoj nedoumici konsultuju ponuđeni rečnik, potraže značenje njima nepoznate ili manje poznate reči. Ukoliko se desi da u ponuđenom rečniku ne postoji tražena reč, učenici oformljuju svoj rečnik novih pojmova, upisuju u njega nepoznatu reč i ostavljaju na vidno mesto u „Čarobnom selu“ gde druga deca mogu dopisati značenje tih reči ukoliko znaju. Ukoliko se desi da niko ne zna značenje neke reči, ili je dopisano pogrešno značenje, edukatori dopisuju značenje ili ispravljaju pogreške.

3.4. Маtematikа

U toku obrazovno-vaspitne aktivnosti „Od žita do hleba“ učenici imaju priliku da integrišu ili nadograde znanja iz nastavne oblasti Merenje i mere, kada imaju zadatak da na kantaru izmere kukuruz i kukuruzno brašno. Tokom boravka u „Čarobnom selu“ učenici će imati na raspolaganju određenu sumu imitacije papirnog novca kojim će raspolagati u okviru svojih domaćinstava, odnosno zabavno-edukativnih aktivnosti. Ova radionica je značajan doprinos učenju raspolaganja novcem, brojanja, sabiranja i oduzimanja, kao značajnih matematičkih oblasti.

Ovakvim opuštenim rešavanjem matematičkih zadataka doprinosimo razvijanju logičkog mišljenja, induktivnog i deduktivnog zaključivanja što deci olakšava uočavanje uzročno-posledičnih veza u budućem životu i učenju. Deca će, po završetku Etno-eko škole, u svakodnevnom životu  koristiti ova stečena znanja i iskustva pri rešavanju različitih problema i situacija.

3.5. Fizičko vaspitanje

Rekreativno-sportske aktivnosti Etno-eko škole kojih ima u velikom obimu spona su koja povezuje ovaj koncept dečjeg obrazovnog turizma i nastavu Fizičkog vaspitanja. Putem hodanja, trčanja, skakanja, preskakanja, gađanja, hvatanja, plivanja i timskih sportskih igara jačaju se izdržljivost, istrajnost i celokupna fizička snaga. Zato su ovi sadržaji i uvršćeni kao jedan od važnih segmenata same Etno-eko škole. Ne manje bitni sadržaji fizičkog vaspitanja, a na koje je stavljen poseban akcenat u velikom delu aktivnosti su lična higijena i higijena zdravlja, pravilna ishrana i prva pomoć, sa čijim elementima se učenici upoznaju na samom početku realizacije Etno-eko škole. Takođe, značajan aspekt zdravstvenog vaspitanja koje se proučava u sklopu ovog predmeta je pravilan ritam rada i odmora, o kojem se veoma vodi računa pri planiranju svih aktivnosti i na taj način i postiže primeren balans različitosti sadržaja u toku dana.

Značajno je napomenuti da se samim boravkom u Etno-eko školi pomaže deci da iskuse aktivan odmor i jačaju svoje zdravlje, ali i navikavaju se na kolektivni život, što i jeste najznačajniji cilj organizovanja Etno-eko škole.

3.6. Likovna kultura

Programski sadržaji Etno-eko škole „Čarobno selo“ i likovne kulture zastupljeni su u ogromnom procentu. Naročito su izraženi u realizaciji radionice „Eko odežda i nakit“ kada se od učenika traži recikliranje otpada putem vezivanja oblika, ali i u toku zabavno-edukativne radionice kada se deca uključuju u uređenje ambijenta i pravljenje scenografije za njihovo improvizovano seosko domaćinstvo-igraonicu. U toku ovih aktivnosti deca imaju priliku da nadograde primenu tehnika: frotaž, dekolaž i asamblaž, ali i da primene naučene tehnike: kolaž, slikanje i crtanje.

3.7. Građansko vaspitanje

Deca se kroz ovaj predmet uče građenju tolerantne komunikacije, jer je to ključno da se svi učesnici nastavnog procesa osećaju prijatno, a upravo na ovom temelju zasnovan je ceo koncept  Etno-eko škole.

Neki od ciljeva Etno-eko škole jesu da učenicima pomognemo da postanu aktivni učesnici u procesu obrazovanja i vaspitanja, i da izgrade saznanja, umenja, sposobnosti i vrednosti neophodne za formiranje odgovorne i kreativne ličnosti, otvorene za saradnju i koja poštuje sebe i svoje saradnike. Upravo sve ovo i jeste osnovni cilj Građanskog vaspitanja.

Tokom svih aktivnosti u Etno-eko školi podstiče se grupni rad, dogovaranje i saradnja sa vršnjacima. Na ovaj način podstiče se razvijanje samopouzdanja i lične odgovornosti, što i jesu sadržaji GV. Značajan segment Etno-eko škole je osposobljavljanje učenika da razumeju neophodnost pravila koja regulišu život u zajednici i da kroz dogovaranje aktivno doprinose poštovanju ili menjanju pravila saglasno sa učeničkim potrebama. Sve ovo ukazuje na izuzetno bogatu integrisanost između ovog predmeta i Etno-eko škole “Čarobno selo”.

Kreativno učenje u kreativnom prostoru

Ako su švedski naučnici  zaključili da tradicionalne učionice, koje podrazumevaju redove klupa i stolica, ne podstiču kreativnost i saradnju kod dece, zašto i mi ne bismo ozbiljno porazmislili o ovom gorućem problemu?

Udruženje „Kreativa“ u Banji Vrujci  gradi prostor za individualno i grupno učenje sa nadom da će biti pokretači jedne zdrave turističko-obrazovne priče na prostorima Srbije.
  • Koliko imamo prostarnih parkova unutar dvorišta gradskih škola?
  • Koliko imamo napuštenih seoskih imanja na kojima se idealno mogu uklopiti ovakvi i slični prostori?
  • Koliko ima javnih površina koje bi se lako mogle oplemeniti?
  • Koliko ima malih seoskih škola koje su ostale ili ostaju bez đaka i čiji bi se prostor mogao iskoristiti i nadograditi?
  • Koliko ima sluha u Ministarstvu prosvete za ovu priču?

Brojni stručnjaci širom sveta do sada su predlagali redizajnirani nameštaj za učionice koji će motivisati đake i podstaći ih da budu kreativniji, ali mi mislimo da je idealno izvesti učenike iz samih školskih zgrada u prilagođen prostor za učenje i igru. Ako kompanija „Vitra“iz Švedske predlaže da se učenje odvija u prostoriji nalik na kamp, a da se tradicionalna učionica potpuno elimiše, to samo znači da je „Čarobno selo“, koje gradi kompanija STECO centar, a finansira UNICEF , pun pogodak i da se može nositi sa svetskim rešenjima, kada je reč o kreativnom obrazovanju.

U švedskim školama, đaci samostalno mogu da rade na svojim laptopovima, dok sede na maštovito osmišljenim ostrvima. Ukoliko treba da sarađuju sa svojim drugarima na određenim projektima, oni u tom slučaju koriste prostor nazvan „selo“ u kome se nalaze male kuće za grupni rad, ili otvoren prostor koji može da primi više učenika. U „Čarobnom selu“,  đaci mogu samostalno učiti u čarobnim kućicama, dok sede na maštovito osmišljenom nameštaju kompanije Samo ideja. Ukoliko trebaju da sarađuju sa svojim drugarima na određenim istraživačkim zadacima, oni u tom slučaju koriste ceo prostor „Čarobnog sela“, poput zanatskog centra, seoskog trga, voćnjaka, povrtnjaka, njive, livade, šume…

Ovaj edukativni kompleks ima za cilj da podstakne kreativnost i radoznalost kod dece, kao i da im ponudi kreativno mesto za samostalni rad, ali i za rad u vršnjačkim grupama. Deca-posetioci „Čarobnog sela“ neće biti klasično podeljeni u razrede prema uzrastu, već će ih grupisati u različite grupe prema nivou znanja, što predstavlja prilično naprednu ideju za uslove našeg obrazovanja.

„Čarobno selo“ daje deci mogućnost da uče kroz igru, na osnovu njihovih potreba, radoznalosti i sklonosti.  Upravo iz ovih razloga, Udruženje građana Kreativa preporučuje da „Čarobno selo“ postane model aktivnog učenja u kreativno uređenom ambijentu i da se ovakav način učenja počne  primenjivati i u drugim krajevima Srbije.

I napomenimo još jedanput da se „Čarobno selo“ finansira iz sredstava zajedničkog programa Ujedinjenih nacija „Održivi turizam u funkciji ruralnog razvoja“, koji finansira Kraljevina Španija kroz Fond za dostizanje milenijumskih ciljeva razvoja (MDGF), sprovodi se u saradnji pet agencija Ujedinjenih nacija (UNICEF, UNDP, UNEP, UNFAO I UNWTO) sa nacionalnim partnerima iz Vlade Republike Srbije (Ministarstvom ekonomije i regionalnog razvoja, Ministarstvom poljoprivrede, trgovine,šumarstva i vodoprivrede i Turističkom organizacijom Srbije.

Ah, da, ne odgovorih na pitanja s početka teksta!

Svaki mali i veliki grad ima barem jedno prostrano školsko dvorište koje bi se moglo pretvoriti u kreativni prostor za igru i učenje.

Svako selo ima na desetine napuštenih i živih imanja koja bi mogla lako postati obrazovne kreativne farme.

Svako mesto ima par javnih površina na kojima bi se mogli izgraditi edukativni kompleksi poput Čarobnog sela.

Ministarstvo prosvete, i pored sve angažovanosti UNICEF-a i ostalih partnerskih organizacija, još uvek nije pokazalo interesovanje za ovakav vid učenja, pa ni za dečji obrazovni turizam koji je u direktnoj vezi sa njihovom nadležnosšću. Zašto? Kako? Imate li neki predlog? Postoji li opravdanje?

Korišćeni citati iz Blica

Polje divlje mente

Prošlo je nekoliko decenija od kad se Kora preobratila u Persefonu zavolevši svog otmičara Hada, boga Podzemlja, jednog od trodržaca čitavog sveta. Beše to vreme posrebrenja, sve se u zakovanom Podzemlju pomerilo sa crnih tačaka.

Ljubav lepe ćerke Demetre i Zevsa i njegovog tamnolikog brata darivala je svetu vrištećih senki novi dašak, blagi vetar nade i milosti. Doduše, Asfodelska polja su bila i dalje sumorna, Haron je i dalje svakodnevno neumoljivo vozio mrtve smrznutom rekom Stig, neživa voda jezera Let je, netaknuta, predosećala sve nevolje. Ipak, zlatna nit koja je kretala iz Jelisejskih voćnjaka ka jezovitom jezgru Podzemlja bila je proširena. Persefona je, prihvativši Hadovu do tada skrivanu ljubav postala vladarica i zrela žena. Blistala je u svojim haljinama od platine i sedefastih školjki, uživajući u namenjenoj joj ulozi. Uživala je u Hadovoj održanoj reči i posvećenosti. On ju je voleo i čuvao i dičio se njom, vodio je snažnom rukom. Had, drzak, neumoljiv, mrkog pogleda, onaj koji pogledom i pokretom razara mehuriće duša i ponovo ih spaja. Moćnik.

Prošlo je nekoliko decenija. Ni Had ni Persefona se nisu promenili, jer lica bogova ostaju ista od onog trenutka kad preuzmu svoje uloge. Had je, kao i uvek, bio mišićav, sjajan, razjaren, spreman na sve, glatke tamne kože i sa crnim virovima umesto očiju. Persefona je i dalje bila vitka, lakog hoda, imala je valovitu kosu bez kraja. Ljubio ju je divlje, kao i pre, silina je pratila njihovu povezanost i poglede koji su se stalno tražili. No, desilo se da je poželeo da poljubi drugu.

Video ju je u jednom od svojih izlazaka na svetli svet, kada bi se zemlja otvarala zbog njega i kada bi prošao svojim kočijama koje su zaslepljivale obične oči svojim granitnim sjajem. Tog dana je krenuo zapadno od vodenih usta Tartara a južno od račvanja vode i samotne stene gde su Argonauti zastali, ploveći Isterom. Stajala je na uzvišenoj livadi sama, puna poštovanja prema njegovom silnom topotu, zatečena, ali ni malo uplašena. Sva živa bića su utekla pred njim, ali ona je ostala. Gledala je svojim velikim očima ka obroncima planine pune suvih borova i izgledalo je kao da je uopšte ne dodiruje njegov bučni, tamni hod, kao da je izdvojena, kao da su joj misli sasvim ravne – bila je to jedna čudna nimfa. Veliki Had je bio zaintrigiran, prvi put od kad je dozivao Persefonu, tada još Koru, ispod polja makova. Čudnovatost kao da se razmnožila kad se nimfa smelo okrenula ka njemu. I njena kosa je bila valovita i bez kraja kao i kosa njegove žene, samo je boja bila drugačija, bila je to najsvetlija nijansa prvih ljubičica. Nimfine oči su obilato gostile Hadov tamni lik. Prilazio joj je sve bliže, izašavši ih kočije, i dalje je bila smela. Imala je dugu haljinu čija su se boja promenila sedamnaest puta dok joj je stavio ruku na rame. Sve vreme je bila zelena, ali se boja rastapala u sve svoje tamne i svetle nijanse. Kad ju je dodirnuo, i dalje je ostala staložena i sasvim mirna. Pitao se kakva je to livada, jer je i sam osećao kako je njegov užurbani korak bio manje krt. Nimfa se onda nasmešila i njen osmeh je pokrenuo sedam raznorodnih vetrova koji su došli sa planina i uskovitlali joj kosu. Had je i dalje bio u čudu. Opčinila ga je njena sposobnost da se preobražava, slična bogovima. Neočekivano smiren, ali ne i oslabljen, ophrvan svežim penastim dahom te devojke, ali ne i poražen, sasvim svoj, ali na trenutak zaustavljen. Vetrovi su se iznad njihovih glava spajali u ljubavnoj igri, slažući svoje glasove. Uvijali su se jedni u druge. Nije znao koliko je vremena prošlo. Ona je rekla samo da se zove Menta, ništa više. Krenuo je u uobičajenu divlju vožnju, a obreo se u tišini nad kojom su ječali vetrovi, veliki Had sa svojim modrim mislima.

U međuvremenu, na drugoj strani zemljine kore, u Podzemlju, tamo gde vetrovi nikada ne zalaze, Persefona je osećala kako gubi dah i zabrinula se. Kad je još uvek bila Kora i kad ju je Had doveo na silu u svoje stanovište, nenaviknuta na mrzovoljan, jezovit vazduh tamnog sveta i odlučna da u njemu ne ostane, nije mogla da diše. No, kao Persefona nije osećala više memlu i strah, bila je gospodarica. Zato ju je težina u grudima i zabrinula.

Kad se Had vratio, nije mu rekla ništa, pogotovo zato što je bio iscrpljen. Ali, ona nije mogla da povrati disanje. Nešto nije bilo u redu, osećala je da joj neko nešto krade. Had joj je bio sumnjiv, danima.

Sačekala je da Had odveze svoje kočije i otišla do Helija po pomoć. Zamolila ga je da joj osvetli Hadovu glavu, ma gde bio i ma koliko gustom tamom se okružio. Helije je već znao, već ih je viđao, zaustavljene na onoj čudnovatoj livadi, sada već spremne na ljubavni čin. Persefonin glas se prolomio parčetom neba. Zar Had? Zauvek njen Had leži očaran pred jednom nimfom, odlučan da je ima, pogled mu je vreo. Menta mu je gladila kosu. Persefona je videla dovoljno. Srce joj je bilo ranjeno toliko duboko da je moglo samo da smišlja osvetu. Telo joj se pretvaralo u vatru, topeći sedefaste školjke na njenoj haljini. Prevara! Had je bio na pragu da se preda ružnim krljuštima prevare. Persefona je gorela od besa. Znala je koliko je on odlučan. Znala je da ga ništa ne može zaustaviti. Borila se sa nevericom i gorkim glasom i bes je pobedio. Namah se stvorila na toj livadi, uhvativši trenutak kad je Had krenuo da mrsi Mentinu kosu. Persefona je otkrila svoje kameno lice i pružila ruku ka nimfi, izgovorivši strašnu reč-želju da se pretvori u biljku koju će lako zgaziti. I Menta bi pretvorena u biljku! Kosa joj se stuštila u visoku, tananu cvetnu krunu , a haljina joj se iscepala na komadiće, koji su se postali mali listovi. Persefona je osetila kako ponovo može nesmetano da diše, videvši pred sobom nezaštićenu biljku koju je zaista mogla da zgazi. Sav bes je izašao iz nje.

Had je znao da je kriv i dopustio je Persefoni osvetu. Ipak, vir Stiga se okrenuo na tren. On je bio taj ko je osveti dodao i milost. Dodirnuo je biljku i podario joj božansku aromu, lekoviti miris koji će večno imati. Menta će uvek moći da svojim jakim, svežim, izdašnim mirisom pomaže ljudima. Mirisaće, topla ili hladna, osvežavaće dah i dušu, grlo i misli.

A livada? I dalje je zapadno od Tartara i južno od ušća ispod bele stene gde su zastali Argonauti. Poprište zaustavljene prevare je i dalje zeleno i čudnovato mirisno. Na njemu, na Krstovom brdu kod Banje Vrujci, u podnožju planina Maljen i Suvobor, postoji polje divlje mente, okruženo tamnozelenim čuvarima. Na toj livadi i dalje duva sedam raznorodnih vetrova koji su prolazili kroz Mentinu kosu i ukrštali se stvarajući latice. Na njoj Menta i dalje menja nijanse svoje zelene haljine sedamnaest puta. Pronađite je!

Ana Atanasković, www.anaatanaskovic.rs

Održivi turizam u funkciji ruralnog razvoja

 

 

 

 

 

Zajednički program Ujedinjenih nacija „Održivi turizam u funkciji ruralnog razvoja“, koji finansira Kraljevina Španija kroz Fond za dostizanje milenijumskih ciljeva razvoja (MDGF), sprovodi se u saradnji pet agencija Ujedinjenih nacija (UNICEF, UNDP, UNEP, UNFAO I UNWTO) sa nacionalnim partnerima iz Vlade Republike Srbije (Ministarstvom ekonomije i regionalnog razvoja, Ministarstvom poljoprivrede, trgovine,šumarstva i vodoprivrede i Turistièkom organizacijom Srbije).

U okviru ovog zajedničkog programa UN, u okviru dečje komponente UNICEF finansira šest projekata u oblasti dečjeg obrazovnog turizma, a jedan od njih je „ČAROBNO SELO“ u Banji Vrujci.

http://rs.one.un.org/strd/publications/

 

Недовршени наставници

Недовршени“ наставници Две хиљаде наставника и учитеља који су завршили основне студије по болоњском систему не могу да се запосле у школама, јер немају мастер студије. Професори Учитељског и Филолошког факултета предлажу да се професуром баве и они са основним студијама. Наставници који су завршили основне студије по болоњском систему не могу да се запосле у школама. По закону, наставу могу да држе само они који су завршили мастер студије.

Декан Учитељског факултета професор Александар Јовановић каже да је у овом тренутку такав захтев превисок и преурањен. „Ако је већ тако, држава би требало да финансира мастер студије у истом обиму као и основне студије. Овако испада да се финансирају мастер студије са неупоредиво мањим бројем студената, а тражи се да сви који иду у школу имају завршене мастер студије“, истиче Јовановић. Према његовим речима, требало би да буде подигнут и коефицијент плата како би се избегло да људи који имају 240 и 300 кредита зарађују исте плате. Професори сматрају да су четири године студија за Учитељски факултет и за наставничке факултете довољни за бављење том професијом и да квалитет обезбеђује континуирано стручно усавршавање – процес доживотног учења и лиценцирање наставника. Декан Филолошког факултета професор Александра Вранеш сматра да је од изузетног значаја усаглашавање листе звања које доноси Национални савет и листе звања која су примерена основним и средњим школама. „Тако би наши дипломирани ученици могли да пронађу адекватно запослење“, додаје Вранешова. У овом тренутку, „болоњци“ који немају мастер могу да раде на одређено време у просвети док не заврше мастер. Помоћник министра просвете и науке Зоран Костић истиче да је у изради стратегија образовања и претпоставља да ће бити инициране измене и системског закона. Стручњаци су сматрали да је квалитет наставе виши уколико је више образовање професора, кажу у Министарству просвете и науке. У овом тренутку придржавају се закона, а да ли ће и када доћи до измена остаје да се види. У Националној служби за запошљавање кажу да од послодавца зависи да ли ће им послати кандидата са завршеним основним или мастер студијама.

Извор: РТС

Roman Bela Griva

Nastavni dan:

1. Roman „Bela Griva“, obrada novog gradiva

2. Pismeno i usmeno izražavanje „Preuzimanje dramske uloge“, utvrđivanje

3. Pravljenje plana prepričavanje,  kombinovani

4. Upravni govor, kombinovani

Metode rada: Interaktivna, ilustrativno –demonstrativna, metoda pisanih radova, metoda grafičkih radova, monološka, analitičko-sintetička,  dijaloška, tekst metoda, metoda praktičnog rada, metoda praktičnog vežbanja, kooperativno učenje, istraživačka metoda;.

Oblici rada: Frontalni, Individualni, rad u paru, grupni oblik rada; • Pošto se radi o učenicima četvrtog rareda koji su dovoljno osposobljeni za složeniju književnu formu, ali nedovoljno motivisani da pročitaju sadržaj iste, odlučili smo se da obradimo roman «Bela Griva» kreativnim i interaktivnim pristupom, a rukovodeći se vertikalnim povezivanjem sadržaja unutar srpskog jezika.

• Opredelili smo se da učenicima pre čitanja samog dela damo istraživačke zadatke, kako bi ih motivisali da pročitaju delo u celini. Naravno da smo imali na umu da interesovnje za čitanje romana na ovom školskom uzrastu nije isto kod svih učenika, pa smo pripremili za prvi čas obrade primerenu motivacionu igru, kako bi i one koji nisu odgovirili na zadatak iz domaćeg rada, naveli da se uključe u obradu novog književnog sadržaja.

• Da bi sadržaji naredna tri časa nakon obrade romana poslužili svrsi, planirali smo sadržaje koji su vertikalno povezani sa prethodnim. Učenike na jedan opušten način uveli u pismeno i usmeno izražavanje kroz igru, a putem poučavanja. Na taj način smo umnogome iskoristili usvojene karakteristike likova i njihove međusobne odnose.

• Domaćim zadatkom učenike smo zadržali aktivnim i u toku vikenda jer su ilustrujući dobijene celine ostali u svetu romana. Poslednji čas iskoristili smo da završvanjem stripa kao modernog nastavnog sredstva utvrdimo poznavanje sva tri modela upravnog govora na kreativan i maštovit način.

OPŠTI CILj: Organizovanje aktivnog rada na romanu Bela Griva u cilju unapređivnja učeničkih kometencija u razumevanju teksta.

Specifični zadaci časa: – Upoznavanje učenika sa sadržajem romana putem kreativnog pristupa sadržajima književnog dela kako bi se učenicima omogućilo svrsishodnije i funkcionalnije savladavanje sadržaja romana Bela Griva. – Upoznavanje učenika sa sadržajem romana “Bela Griva”. – otkrivanje karakteristika likova (postupci, reči, izgled, osobine), radnji, događaja, prirodnih pojava i opisa. Uočavanje i imenovanje sadržinskih celina romana i stvaranje plana prepričavanja. Zapažanje činilaca koji u raznim situacijama deluju na postupke glavnih junaka (spoljašnje i društvene okolnosti, unutrašnji podsticaji – osećanja, namere, želje). Razvijanje sposobnosti za pričanje u dijaloškoj formi. Unošenje dijaloga, upravnog govora u strukturu kazivanja – po zajednički  sačinjenom planu. Rešavanje problemskih pitanja koja su podstaknuta doživljajem teksta. Savladavanje osnova metodologije izrade intervjua.  Razvijanje svesti o značaju i potrebi negovanja prijateljstva. Razvijanje ljubavi prema životinjama. Podsticanje i negovanje svesti o očuvanju prirode. Bogaćenje rečnika i negovanje istraživačkog duha i podržavanje radoznalosti i kreativnosti.

• 1. korak: Karakterizacija likova, domaći zadatak -Učenici izvlače sličice na kojima su dečak, deda, lovokradica i beli konj koji predstavljaju likove iz romana. Grupe dobijaju istraživačke zadatke za domaći rad pre dvadesetak dana od planirane obrade romana.

• 2. korak: „Pod tuđim ogrtačem“, motivacija -Na osnovu istraživačkih zadataka koje su imali za domaći rad, učenici dobijaju motivacioni zadatak da se uvuku pod kaput lika iz romana čiju su sličicu izvukli prethodnog dana.

3. korak: Pravljenje plana prepričavanja -Učenici  izvlače kartice sa brojevima od jedan do dvanaest. Pošto odeljenje broji 23 učenika  dobijamo 12 parova s tim što jednom paru pridružujemo učenika koji je ostao bez kartice. Na karticama se uz brojeve nalaze i nazivi delova romana. Svaki par dobija štampan tekst celine koju je izvukao. Zadatak je da za dobijenu celinu naprave plan prepričavanja u 10 teza.

• 4. korak: Obrada romana Bela Griva – doživljaj, način pripovedanja, tema, poruke, utisci.

5. korak: Osvetljavanje likova i njihovih međusobnih odnosa putem grupnog oblika rada – obrada

OSVETLjEN ODNOS IZMEĐU FOLKA I BELE GRIVE Prvi susret dečaka i konja obeležen je Folkovim oduševljenjem, uzbuđenjem, zanesenošću, zadivljenošću, da bi  ova osećanja veoma brzo bila zamenjena  strahom, ogorčenjem, nemoći, bolom, tugom dok posmatra surovu scenu sa konjokradicama. Bela Griva je doživeo veliki i nenadoknadiv gubitak, koji znači prvi susret sa zlom i nepravdom koju ljudi nanose konjima. To doprinosi da se Bela Griva oseti usamljen, izgubljen, u strahu, da postane nepoverljiv prema svima, pa čak i prema Folku ne prihvatajući njegovu pomoć i prijateljstvo u tom trenutku. Folko je za prijateljstvo Bele Grive spreman da pretrpi i najteže muke, što govori da oseća prema njemu bezgraničnu ljubav, razumevanje i duhovnu bliskost, a istovremeno vidimo koliko je Folko uporan, istrajan i nepokolebljiv u svojoj nameri (novootkrivene osobine učenici dodaju prethodnim, zapisujući i Folkova osećanja). Bela Griva sve vreme oseća da mu je dečak prijatelj, ali njegova divlja priroda, kao i ružno i bolno iskustvo mu ne dozvoljavaju da mu ukaže svoje poverenje, već  dozvoljava Folku da mu se približi postepeno da bi tek u trenutku kada je ranjen i povređen sam došao znajući da mu je Folko jedini prijatelj koji će mu ukazati pomoć. Folka i Belu Grivu u trenutku smrtne opasnosti vezalo je večno i neraskidivo prijateljstvo i njihova je ljubav u tom trenutku postala toliko jaka odolevši i najtežoj prepreci. Bela Griva je ponosan, slobodoljubiv, neukrotiv, neobuzdan, dostojanstven… ( učenici u svesku zapisuju osobine Bele Grive i osećanja prema Folku)

OSVETLjEN ODNOS  IZMEĐU ANTONIA, FOLKA I DEDE EUZIBIA Folko u Antonija ima puno poverenje i sa njim oseća duhovnu bliskost, jer zna da stari gardijan voli konje i živi za njih i da je to nit koja ih povezuje. Deda Euzibio je neko ko Folka bezgranično voli, ali njegovu opsednutost konjima ne shvata, jer je realan i smatra da je jedino pouzdano i sigurno zanimanje zanimanje ribara. Istovremeno deda Euzibio je zbog velike ljubavi prema unuku slab na njegove želje i prećutno mu odobrava njegovu zanesenost. Antonio i Euzibio su dve suprotnosti, dve različite prirode, jedan zanesenjak, slobodoumna, nesputana duša, a drugi realan, trezven, skroman i zajednička im je ljubav prema Folku. Odnos između Antonija i Folka je pun ljubavi, poverenja i razumevanja. Između njih postoji duhovno srodstvo i povezanost, jer dečak jedino njemu može da poveri svoja strahovanja, nadanja, želje, tajne znajući da će ga on uvek razumeti i pomoći.  Gardijan Antonio pomaže Folku u potrazi za Belom Grivom, vodeći ga u Arl  da bi ga razveselio, i odvukao mu misli  u drugom pravcu, ali i da bi Folko više naučio o konjima kroz razgovor Antonija i njegovog prijatelja Đuzepea. Prijateljstvo je izvor snage, volje i podrške. Primer prijateljstva između Antonia i Folka pokazuje nam koliko podrška prijatelja pomaže u prevazilaženju nevolja ulepšavajući nam teške životne situacije. OSVETLjEN ODNOS IZMEĐU ANTONIA,  FOLKA, BELE GRIVE I GAZDE Antonie je bio značajan za Folka kao podrška i pomoć, ali i kao dobar i iskusan poznavalac konja, jer  već pri prvom susretu u Beloj Grivi vidi vođu čopora, razume njegovu potrebu da se stalno bori i pravda je nepravdom koja ga je u detinjstvu zadesila. Antonio konje doživljava kao ljude, jer postupke Bele Grive tumači sa ljudskog stanovišta. On svoje iskustvo želi da prenese na dečaka upućujući ga u načine kako da razume i shvati jezik i postupke konja. Antonio je iskusan, nežan, pažljiv, brižan, pouzdan, osećajan, pravedan, Folkov veliki prijatelj. Gazda je drzak, bahat, pohlepan, neumoljiv, sebičan, dvoličan, ne drži datu reč. Na kraju romana gazda se kaje (‘’Vrati se, dečače! Tvoj je’’), ali tada je kasno i shvata da ne može uvek biti onako kako on želi i da je ljubav između dečaka i konja i njihova želja za slobodom jača od svih prepreka. Ljubav je jača od svega, a da je zaista tako pokazuje i postupak Bele Grive i Folka na kraju romana, jer su oni pokazali da su jedna celina i da njihovo prijateljstvo niko i ništa ne može raskinuti.

• 6. korak: Preuzimanje dramske uloge

• 7. korak: Intervju iz ugla uloge

• 8. korak: “Naš roman u stripu”

• 9. korak: Upravni govor

• 10. korak: Dramatizacija romana “Bela Griva